Dešifriranje koda Sreće

U Kabali – znanosti o sreći – sreća prestaje biti misterijom. Ovaj varljiv, teško uhvatljiv pojam može se rastaviti na sastavne dijelove te tako razumjeti. Isto kao što postoji e=mc², postoji i formula za trajnu sreću.

„Brzo: pomislite što bi vas učinilo izrazito sretnim.“

Ovo je bila uvodna rečenica priče sa naslovnice svibanjskog izdanja Newsweeka, 2007, posvećene temi sreće. Vrhunski svjetski psiholozi, sociolozi, biolozi i ekonomisti pokušavali su odgovoriti na vječno pitanje:“Koja je tajna sreće?“ ili preciznije, „Što je potrebno da bismo bili sretni?“

Dolar je uvijek zeleniji sa Druge Strane

„Možda novac?“ zapitali su se istraživači. „Da imam novaca,“ tvrdi tipični fantazer o sreći, „mogao bih imati, ili raditi sve što poželim: putovati oko svijeta, kupiti što god želim, biti neovisan, i preuzeti kontrolu nad svojim životom ... ukratko, novac će me zasigurno usrećiti, zar ne?“

Iznenađujuće (ili ne), mnoge suvremene studije pokazuju da nas novac prestaje činiti sretnima jednom kada ga imamo dovoljno za naše osnovne potrebe. Jedna čuvena studija pokazala je da čak i dobitnici lutrija, koji su bili jako, jako sretni kada su osvojili dobitak, ubrzo izgube svoju euforiju. Nakon nekog vremena, njihova raspoloženja su jednaka onima prije osvajanja velikog dobitka.

Zapravo, jednom kada imamo više novca nego što trebamo da bismo zadovoljili osnovne potrebe, naša sposobnost uživanja novca postaje zasjenjenima pitanjima kao, „Imam li koliko i Matići?“, jer bez obzira koliko zarađivali, uvijek se čini da su susjedovi dolari za par nijansi zeleniji.

Ekonomija Sreće

Što je sa slobodnim vremenom? Ukoliko bi radili manje i odmarali se više, bismo li ostvarili toliko željenu sreću?

Istraživači sreće hladno odbacuju također i tu tezu. Na „Svjetskoj karti Sreće,“ koju je nedavno izdala škola psihologije na engleskom Leicester Univerzitetu, vrijedna i marljiva Amerika zauzima vrtoglavo 23. mjesto, dok odmarajuća Francuska za njom debelo zaostaje na 62. mjestu.

I tako, jednu po jednu, istraživači su opovrgli većinu uobičajenih teorija o putu prema sreći. Zaključili su da nas na duge staze, stvari kao uspješna karijera, sretan brak, pa čak i dobro zdravlje – neće usrećiti.

A što bi nas učinilo sretnima? Upravo to pitanje ostavlja istraživače skamenjenima. Nekako je lakše identificirati faktore koji nas ne čine sretnima, nego ponuditi praktičnu formulu za istinsku sreću.

„sreća je svugdje – na listama best-sellera, na pameti državnih dužnosnika te ispred i u centru ekonomista – no ipak ostaje neuhvatljiva,“ zaključuje Rana Foroohar, Newsweek-ova spisateljica za ekonomiju.

Kako dakle, uhvatiti tu izmičuću sreću?

Mehanika sreće

Kako bismo dešifrirali kod sreće, moramo započeti shvaćanjem tko smo mi zapravo, koja je naša priroda. Ona je nešto vrlo jednostavno: mi smo želja za srećom. Drugim riječima, svi mi želimo primati zadovoljstvo, uživati, ili kako to Kabala naziva, mi smo „volja za primanjem“.

„... Volja za primanjem zadovoljstva čini svu materiju Kreacije, od njezinog početka do kraja ... svi neizmjerni tipovi stvorenja i njihove raznolikosti samo su mjere i modificirane vrijednosti volje za primanjem.“

Kabalist Yehuda Ashlag (Baal Hasulam),
“Uvod u mudrost Kabale”

Možda vam sve ovo zvuči kao nešto što vam je već poznato. No, naša priroda, volja za primanjem, puno je sofisticiranija nego što mislimo. Nije samo konstantna želja ta koja nas uvijek gurka da nađemo sreću. Ova volja za primanjem zapravo motivira sve sve što činimo, od najmanje radnje koju učinimo, pa čak i svaku misao koju pomislimo.

Volja za primanjem traži zadovoljstvo u svakom trenutku i brine se da stanemo sve dok ne ispunimo njezine zahtjeve. Također stalno određuje kako se osjećamo: ukoliko ju zadovoljimo, sretni smo i osjećamo se dobro, život je pjesma; ukoliko ju ne zadovoljimo, postajemo frustrirani, ljutiti, depresivni pa čak i nasilni ili suicidalni.

Možda ste i ovo pogodili. Ali stvar koja nam tako često promakne nezamjećena – i ključ za dešifriranje koda sreće – je činjenica da jednom kada je „volja za primanjem“ ispunjena, zadovoljstvo koje osjećamo nestaje.

Veliki irski pisac, Oscar Wilde, zasigurno je to znao kada je napisao, „U ovom svijetu postoje samo dvije tragedije. Jedna je ne dobiti ono što se želi, a druga je dobiti to. Posljednja je mnogo gora; posljednja je prava tragedija.“

Kabala objašnjava mehaniku ovog procesa: inicijalno, mi nešto želimo i ulažemo napore da bismo to dobili. U trenutku kada dobijemo to što smo tako goruće željeli, osjećamo zadovoljstvo, sreću i užitak. Ili, kabalističkim rječnikom, prvi susret između želje i njezinog ispunjenja jest vrhunac zadovoljstva.

Dosad sve izgleda dobro – ali proces još nije završen. Onog trenutka kada dobijemo ono što smo željeli, želja se smanjuje. Drugim riječima, postupno prestajemo željeti ono što smo dobili, i kao rezultat toga, naše zadovoljstvo počinje blijediti ... sve dok potpuno ne iščezne.

Na primjer, znate kako je to kada ste jako, jako gladni: mogli bi pojesti toliko velik odrezak da mu je poreban vlastiti poštanski broj (vegeterijanci: u mašti zamijenite odrezak tofuom). No, što se događa kada počnete jesti?

Prvi zalogaj je čista ekstaza, i slijedeći zalogaj je fenomenalan. Slijedeći zalogaj je predivan, slijedeći je divan, slijedeći dobar, slijedeći je ... ok, slijedeći je što god već je. A slijedeći je:“ne još jedan zalogaj, pozlit će mi...“

Ovo se događa sa svime, ne samo sa hranom. Možemo provesti godine sanjajući o prekrasnom sportskom automobilu i kada ga konačno dobijemo, oduševljeni smo – pa, barem nekoliko trenutaka ili dana. Ali uskoro, nalazimo kako u njemu uživamo sve manje i manje sve dok nam ne prestane davati ikakvo zadovoljstvo. Potom, svaki puta kad pogledamo automobil, jedinu stvar koju osjećamo je težina ogromnog kredita kojeg moramo isplaćivati slijedećih deset godina!

Profesor ekonomije Richard Easterlin sa Univeziteta Južne Kalifornije, pionir u istraživanju sreće, zove ovaj fenomen „hedonistička adaptacija,“ koji znači, „Dobijemo novi auto i naviknemo se na njega. Nabavimo novu odjeću i naviknemo se opet i na nju ... Vrlo brzo se prilagodimo zadovoljstvu kojeg dobijemo ...“

Ali to ne može biti kraj priče, zar ne? Nakon svega, čak i nakon što smo ovo opisali, svi mi žudimo za stalnim zadovoljstvom. Zar nas je Priroda postavila u začarani krug tako da zauvijek ostanemo nesretni? Bi li sreća mogla biti samo bajka, priča o Djedu Mrazu koja se niakda neće obistiniti?

(Tajna) Formula Sreće

Na sreću, Kabala objašnjava da Priroda uopće nije ni najmanje okrutna., u stvari, njezina jedina želja je donijeti nam sreću koju tražimo. Ukoliko je zamišljeno da se naša aspiracija za srećom ne bi trebala realizirati, ne bismo ju uopće ni imali. Svrha Prirode je da nam omogući da neovisno postignemo osjećaj cjelovite i potpune sreće – ne „neke vrst“ sreće ili „uglavnom“ sreće, već sreću koja je apsolutna, savršena i vječna.

I zapravo smo joj puno bliži nego što mislimo. Suvremeni trend istraživanja sreće i naše rastuće shvaćanje da nikada nismo zadovoljni, doveli su nas bliže istinskoj sreći. Počinjemo raspoznavati obrazac: sreća nema nikakve veze sa tim koliko novca zarađujemo ili koliko je dobar naš brak – zapravo, nema nikakve veze sa bilo kojom drugom vrstom zadovoljstva kojeg pokušavamo zadobiti. Počinjemo otkrivati temeljnu činjenicu da se sreća može osjetiti samo koristeći drugačiji princip uživanja.

Ovdje nam Kabala pomaže riješiti problem sreće u njegovom korijenu. Već smo objasnili zašto nikada ne osjećamo trajno zadovoljstvo od ičega: jer onog trenutka kada zadovoljstvo uđe u želju, želja se neutralizira. I pošto je naša želja neutralizirana, više ne možemo uživati u zadovoljstvu.

Tako, tajne sreće je, objašnjava Kabala, dodati još jedan sastojak u ovaj proces, sastojak „namjere“. To znači da nastavljamo željeti kao i prije, samo želji zadajemo drugačiji smjer: usmjeravamo ju prema van, kao da dajemo nekom drugom. Drugim riječima, ova namjera pretvara našu želju u „prolaz“ za zadovoljstvo. Tako, zadovoljstvo koje osjećamo neće prestati, nastavit će teći kroz naše želje, prateći našu namjeru. I tako, naša će želja moći primati kontinuirano, bez da ikada zgasne.

Eto, to je formula za beskrajno zadovoljstvo, ili trajnu sreću. Kada osoba primjeni ovu formulu, zapravo prolazi kroz vrlo duboku tranziciju, te počinje osjećati različite vrste zadovoljstava. Kabala ih naziva „duhovnim“, i upravo su ta zadovoljstva beskrajna.

Zaključak – kratak sažetak

Što je sreća?

To je ono što osjećamo kada ispunimo našu „volju za primanjem“.

Zašto sreća nestaje?

Jer zadovoljstvo neutralizira našu želju, a bez želje, ne možemo osjećati zadovoljstvo.

Koja je formula za osjećanje beskrajnog zadovoljstva?

Dodavanje „namjere davanja“ našoj „volji za primanjem“, kako bi zadovoljstvo moglo proticati kroz naše želje, beskrajno.

Istinska sreća je „iza ugla“, i čeka nas da naučimo kako ju osjetiti, kako dodati namjeru našim željama. Studirajući Kabalu, prirodno zadobijamo ovu novu, duhovnu namjeru, te počinjemo primati onako kako to Priroda od nas želi – savršeno. Zato „Kabala“ na hebrejskom znači „primanje“ – to je mudrost koja nas uči kako primati.